Koja je razlika između Šeola, ada, pakla, ognjenog jezera, raja i Avramovog naručja?

Pitanje Koja je razlika između Šeola, ada, pakla, ognjenog jezera, raja i Avramovog naručja? [српски] Odgovor Različiti termini koji se koriste u Bibliji za nebo i pakao – šeol, ad, gehena, ognjeno jezero, raj i Avramovo naručje predmet su mnogih debata i mogu biti zbunjujući. Reč „raj” koristi se kao sinonim za „nebo” (2. Korinćanima…

Pitanje

Koja je razlika između Šeola, ada, pakla, ognjenog jezera, raja i Avramovog naručja?

[српски]

Odgovor

Različiti termini koji se koriste u Bibliji za nebo i pakao – šeol, ad, gehena, ognjeno jezero, raj i Avramovo naručje predmet su mnogih debata i mogu biti zbunjujući.

Reč „raj” koristi se kao sinonim za „nebo” (2. Korinćanima 12:4; Otkrivenje 2:7). Kada je Isus umirao na krstu i kada ga je jedan od razbojnika, koga su takođe razapinjali sa Njim, zamolio da se smiluje, Isus je odgovorio: „Zaista kažem ti, danas ćes biti sa mnom u raju” (Luka 23:43). Isus je znao da je smrt blizu i da će uskoro biti na nebu sa Ocem. Isus je govorio o raju kao sinonim za „nebo” i ta reč je počela da se poistovećuje sa bilo kojim mesto idealne lepote i zadovoljstva.

Avramovo naručje koristi se samo jednom u Bibliji – u priči o Lazaru i bogatašu (Luka 16:19-31). Koristila se u Talmudu kao sinonim za „nebo”. Prikazana slika u ovoj priči je Lazar za stolom koji se oslanja na Avramove grudi – kao što se Jovan oslanjao na Isusove grudi tokom zadnje večere – na nebesko j gozbi. Postoji razlika u mišljenju šta stvarno Avramove grudi predstavljaju. Oni koji veruju da je okruženje priče period posle Mesijine smrti i vaskrsenja vide Avramove grudi kao sinonim za „nebo”. Okruženje nije bitno za suštinu priče, a to je da će zli ljudi videti pravedne sretne, a sebe u mukama i da postoji velika „provalija” između njih (Luka 16:26), koja nikada neće moći da se pređe.

U jevrejskoj Bibliji, reč koja se koristi za oblast mrtvih je šeol. To prosto znači „mesto za mrtve” ili „mesto gde su otišle duše/duhovi”. Novozavetna grčka reč koja se koristi za „pakao” je ad, koja se odnosi takođe na „mesto za mrtve”. Grčka reč „gehenna” takođe se koristi u Novom zavetu za „pakao” i potiče od jevrejske reči „hinnom.” Drugi stihovi u Novom zavetu ukazuju da je šeol/ad privremeno mesto za duše nevernika koje čekaju finalno vaskrsenje i sud pred velikim belim prestolom suda. Duše pravednih, posle smrti, idu direktno u Božije prisustvo- nebo/raj/Avramove grudi (Luka 23:43; 2. Korinćanima 5:8; Filipljanima 1:23).

Vatreno jezero, koje se koristi samo u Otkrivenju 19:20 i 20:10, 14-15 je finalni pakao, mesto večne kazne za sve nepokajane buntovnike, i anđeoske i ljudske (Matej 25:41). Opisano je kao mesto gde gori sumpor, a oni koji se tamo nalaze prolaze kroz večnu, neiskazanu agoniju neumoljive prirode (Luka 16:24; Marko 9:45-46). Oni koji su odbili Hrista i koji su trenutno smešteni u adu/šeolu ići će u vatreno jezero kao na svoje krajnje odredište.

Ali, oni čija su imena zapisana u Jagnjetovoj knjizi života ne treba da se plaše ove strašne sudbine. Po veri u Hrista i Njegovu krv prolivenu na krstu za naše grehe, mi smo predodređeni da večno živimo u Božijem prisustvu.

[English]



[Vrati se na Srpsku stranu]

Koja je razlika između Šeola, ada, pakla, ognjenog jezera, raja i Avramovog naručja?

Similar Posts

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.